Černigov bueń Nežin ošsont́ jutavtoź Vasence finno-ugoristikań konferencija

Černigov bueń Nežin ošsont́ jutavtoź Vasence finno-ugoristikań konferencija

2021-ce ień taštamkovoń 28-ce čistěnt́ Nežin ošoń Nikolaj Gogoĺ lemsě kirdij universitetsěnt́ jutatvtovś Vasence finno-ugoristikań konferencija kona uĺneś altaź ěrzäń tevendeenteń Anatolij Räbovněń.

Anokstyź dy jutavtyź sonzě «Prometěj» centraś dy Nežin ošoń Nikolaj Gogoĺ lemsě kirdij universitetěś  konatneneń lezdaś Ukrainań socialeń konsorciumoś. Te promkssont́ jovtyź melest istoriktne, keĺsodyjtne, politologtně dy finno-ugrań raśkeajgematneń aktivistnějak.

«Valtně «ěrzä», «ěrzäń», «Ěrzäń Mastor» – gajnest́ karmavtycäks dy terdicäks dy kijak ěź kevkstne «mezde moli kortamoś, meze te istämoś?». Čepeleń Miträj, vejkeś kieveń ěrzätnede, jovtneś ěrzäń lomańkuroń komś ień pert́ Ukrainaso važodemadont́. Ěrzäń lomańkuroś vasenceks kadynze immitacijań kojtneń – präkań panemant́, kištemant́ dy pozań simemant́. Ěrzätne ušodyź kortamont́ teke kirdij lomant́, kirdij keĺsě, ěś raśkeń vanstomadont́, teke mastorütkoń teveń ministerstva», – jovtni ěś meĺtnede Ožomasoń Kirdä konferencijań moderatoroś. 

Konferencijaś uĺneś javoź kolmo temas: «Nežiněń universitetěś dy finno-ugrań raśketneń tonavtnicätne», «Ukraina jondo finno-ugoristikanteń dy finno-ugrań raśketneń literaturanteń lezdamoś», «Finno-ugrań raśkeajgematne: tečiń tevest, tendencijatne dy ikelest ašticä terdematne».

«Ukraina sede tov kepedi kevkstematneń Rossijań Federacijań undoks raśketnede. Net́ snartnematneń umok neiź raśkeajgematneń aktivistně koda finno-ugrań raśketneń istä lija raśketneńgak. Raśketneń, konat teškas kirdevit́ Moskovont́ ked́ alo. Anokstavit́ sülmavkst avoĺ ansäk lomatneń jutkso, teevit́ sodaviksěks lomańkurotnejak. Undoks raśkeń idemań važodemadont́ undoks raśketneń polavtovi Ukrainado melest. Teči Kiev ošont́ ulit́ lamo jalganzo Rossijań Federacijań undoks raśketnesě», – korty Pavlo Podobed, «Prometěj» centrant́ ěkspertěś.   

Istämo promksoś jutavtovi Ukrainaso vasencede, teškstyt́ konferencijaso važodicätne. Ansäk teń langs apak vano purnavst́ lamo lomatt́. «Ukraina dy finno-ugrań raśketne» konferencijas promst́ alamodo a kavksońgemeń studentt dy naukaso važodicät. Arnevt́ inžetneń jutkso: Olěna Bogdan ětnopolitikań dy viśksěń oläčiń Kirdijuredemań prävtoś, Anton Drobovyč Ukrainań raśkelectnemań institutoń Prävtoś, Kaimo Kuusk Ěstěń Mastoroń Ukrainaso Kučozeeś,  Mykola Velyčkovyč Ukrainań raśkeń deputatoś, Arfo Valton finno-ugrań sörmadeeń kuroń Prävtoś,  Boläeń Syreś Inäzoroś, Anna Gopko VIII terdemań Verhovnoj Radań mastor jutkoń teveń Komitetěń Prävtoś, Oleksandr Bileckyj, vejkeś Ukrainań socialeń konsorciumoń prävtněde, Viktor Jagun, general-major, Ukrainań SBUń prävtont́ takoliń polavtycäś, Oleksandr Palij politologoś dy lijatnejak.  

«Ěrzätneń turtov istät promkstně avoĺ ansäk paräkči nevtems ěś pränt́, jovtnems ěrzä raśkeń ajgemadont́ dy set́ stakačitnede, kodat aravty ikelenek škaś. Te paräkči sülmams odt, akademijań dy politikań kontaktt. Konferencijasont́ uĺnest́ istät, konat ardst́ Nežin ošov vetesädt, kotosädt vajgeĺbet́ –istämo uĺneś meleś ulems konferencijasont́. Ulit́ istät, konat ězt́ savo, ěź saeve vizaś škastonzo, koda, nevtemaks, karelěń raśkeń peĺde kučozeeś. Son teči a velävtovi Karel Mastorov, sonzě toso učit́ moskovoń kirdivient́ pansemanzo dy naŕgamonzo. Sükonätano Nežin ošoń Universitetěnteń, Oleksandr Samojlenko rektoronteń. Te lomaneś putyze sedeezěnzě konferencijań jutavtomado arsemant́ dy putś lamo vij topavtomga te pokšto-pokš tevent́. Purnaś lamo lomant́, politikt́, diplomatt, professort, ošoń kirdij lomant́, dy paräk sehte meĺstuicä inžet́ – studentt dy odt inesodyjt́, nevtemaks, Denis Kovalöv Poltava ošsto. Mon arsän net́ lomatne a maksyt́ jomams teventeń, finno-ugoristikań syčiś ked́sěst. Te konferencijasont́ mon neiń lamo odt, alkuks talanovt lomant́», – prädyze jovtnemazo Boläeń Syreś Inäzoroś.

Корреспондент

Leave a Reply